Preskoči na glavni sadržaj

Kako organizirati vrijeme učenja?

 Znate li da nekad manje stvari obavimo kada imamo više vremena na raspolaganju nego kada nam je dan dosta zauzet? Ovdje je riječ o psihološkom efektu kada smatramo da imamo za nešto vremena pa smo skloni prokrastinaciji ili odgađanju što se nerijetko pretvara u kampanjsko učenje, nespavanje i stres pred kolokvije. No, to ima i veze s motivacijskom za učenje i odgovorom na pitanje zašto uopće studirate, ali generalno, čak su i najsavjesnije osobe sklone odgoditi obaveze ako imaju više vremena. Rekla bih za sebe da sam fakultet završila u roku baš zato što mi je raspored bio krcat obavezama i nisam si mogla dozvoliti odgađanje. Evo nekoliko mojih savjeta kako dobro organizirati vrijeme i ne pregorjeti ako radite i studirate. 



Svatko treba pronaći svoju kombinaciju, ali raspored treba biti fleksibilan. 



Moje studiranje zahtijevalo je preseljenje u Zagreb budući da bih na dnevnoj bazi trošila oko 3 sata na putovanje. Kako nisam bila u studentskom domu, već u podstanarstvu s dvije cimerice, moj raspored se punio i obavezama redovitog čišćenja stana. Sva sreća da volim čisto i uredno, pa mi to nije predstavljao problem ( :) ). Već u drugom semestru prve godine studija počela sam raditi, a kako je moje sveučilište poluprivatno, morala sam po prosjeku biti među 4 najbolja studenata kako bih izbjegla plaćanje. Zahvaljujući izvršavanju svojih studentskih obaveza najčešće s odličnim ocjenama nisam stvarala dodatni trošak ni sebi ni svojima. Uostalom, kada ste student u podstanarstvu koji radi, znate da se studiranje svodi na preživljavanje, a ne štednju (zato vi koji imate vlastiti smještaj i radite studentski posao pravi ste sretnici, više novaca za trošenje na užitke i osobna zadovoljstva). Dakle, da skratim priču, u svoj raspored na tjednoj bazi morala sam uključiti sljedeće: spavanje 8 h dnevno (ispod toga ne funkcioniram, a onda ne mogu ni učiti), priprema obroka (u menzi sam vrlo vrlo rijetko jela), spremanje za fakultet ili posao, prijevoz ili hodanje, predavanja, učenje i pisanje seminara, odlazak do kopiraone i do knjižnice (traženje literature i beskonačni odlaske u kopiranu sam najmanje voljela), nabava namirnica (najčešće 2 puta tjedno), vježbanje (3-4 puta tjedno u stanu), pospremanje sobe i stana, posao i ponekad druženje, sastanci s klubom na fakultetu.  Netko bi počeo plakati, ali vjerujte mi, imala sam vremena i za skrolanje po društvenim mrežama, šetnje po shopping centrima, izlaske. Znala sam svoje prioritete, a moj čvrsti "zašto" je bila sloboda: čim prije početi raditi kao odrasla osoba, imati svoje financije, sama živjeti i imati potpunu slobodu. Za mene je sloboda moja najveća životna vrijednost jer sve što koči moju (financijsku, fizičku-zdravstvenu i emocionalnu) slobodu osjećam ljutnju, frustriranost i ispadam iz tračnica. 

Kako sam posložila svoj raspored? Najprije odredite jeste li jutarnji ili večernji tip. Ja sam, primjerice, jutarnji i za mene je jutro najbolji dio dana. Kada to odredite, onda postavite točno vrijeme odlaska na spavanje i buđenje kako biste stvorili bioritam i tako imali više energije kroz dan (moje vrijeme je bilo spavanje u 23 h i buđenje u 7 h). Iduća fiksna stvar u rasporedu su predavanja i posao. Imala sam tu sreću da je moj posao bio izuzetno fleksibilan i većinu toga sam radila od kuće na laptopu, iako sam morala i na tjednoj bazi odlaziti na posao (najčešće 2 dana u tjednu). Rutinski sam već znala koliko mi vremena treba za pripremu obroka, spremanje i prijevoz/hodanje do sveučilišta ili posla (opet, imala sam sreću da su mi posao i fakultet bili jako blizu jedan drugoga). Kako bih uštedjela vrijeme, znala sam unaprijed pripremiti obroke za nekoliko dana, nabaviti literaturu i istu kopirati u kopiraoni odmah po saznanju iste na uvodnom predavanju kako je ne bih morala tražiti na udaljenijim lokacijama. U trgovinu sam išla najčešće ako mi je bilo usput kad bih se vraćala u stan. Također, vježbala bih u isto vrijeme nekoliko puta tjedno. Upravo ta rutina mi je pomogla uštedu energije i vremena zbog čega sam se mogla koncentrirati na najprioritetniju stvar-učenje. Gdje god su bile rupe u rasporedu oko svih ovih fiksiranih stvari, tu je išlo učenje i pisanje seminara. Ne moram govoriti da su vikendi bili najviše žrtvovani za učenje. I tako pet godina. Moram priznati da bi za nekoga ovo bilo spartanski, ali kao što sam rekla, znala sam svoje prioritete i zašto studiram, imala sam cilj pred sobom. Također, disciplina, radne navike i vježbanje (pisanja seminara i sl.) omogućili su mi da postignem sve rezultate koji su došli nakon truda i rada. Naravno, nekome kome ocijene nisu toliko bitne neće trošiti toliko energije na učenje. 

Svatko treba pronaći svoju najbolju kombinaciju, ali raspored treba biti fleksibilan. Nije mi se uvijek dalo nešto raditi, imala sam dane kada bih pokazivala svaki oblik otpora prema obavezama, ali tada sam slušala samu sebe i nisam se maltretirala i iživljavala na sebi. Nego, zahvaljujući tome što sam uvijek bila dva koraka ispred obaveza (naučila i ponovila gradivo dan, dva prije kolokvija i sl.), mogla sam si priuštiti odmor i predah. Tada bih najčešće otišla negdje u grad, radila nešto sasvim suprotno ili jednostavno ne radila ništa. I ubrzo sam se vratila svojoj rutini. Tako da, svi koji ste uporni, marljivi i savjesni, prihvatite da i vi nekad nemate volje učiti i da imate pravo malo ljenčariti. 

Ako ti je ovaj tekst pomogao, molim te napiši mi u komentare kako ide tvoja organizacija studentskog života. Također, možeš mi pisati na mail missociology@com ako želiš da ti pošaljem knjižicu "Kako izvući maksimum tijekom studija". Sretno u uspješnom studiranju! 

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Kako vrijeme studiranja maksimalno iskoristiti za dobar sadržaj CV-a? Moje iskustvo

Do sada smo utvrdili da diploma sama po sebi ne garantira pronalazak kvalitetnog i dobro plaćenog posla, posebice ako ste na tržište rada izašli bez ikakvog radnog iskustva. Osim ako ne studirate medicinu. Ako ste se odlučili isključivo na studiranje, moj savjet je da se tada potrudite oko prosjeka i oko svih mogućih nagrada jer očito bi bilo da želite ostati raditi na fakultetu ili Institutu, tj. nastaviti školovanje na doktorskom studiju. No, rekla bih da je to svojevrstan rizik. Kako ipak uspješno studirati i stjecati radno iskustvo, a možda iskoristiti i prednosti izvannastavnih aktivnosti saznajte u nastavku.  Moj ključ uspjeha sastojao se u dobroj organizaciji vremena s posloženim priritetima, brigom za zdravlje (san, prehrana, fizička aktivnost) zbog čega sam bila koncentrirana i lako pamtila.  Prije svega, svatko treba pronaći svoj recept i iz svakog savjeta izvući ono što vama odgovara s obzirom na vaše (radne) navike, temperament, sklonosti i slično. Evo za početak m...

Vjerujete li u brak? Promišljanja o braku kao o opravdanom odnosu s rokom trajana

  Da brakovi sve više zadobivaju svoj rok trajanja i da dolazi do rastava postalo je uobičajena praksa i nešto što se više ne smatra sramotom kao nekad. Međutim, dolazi i do porasta ponovnog ulaska u brak i do kohabitacije, odnosno život u dvoje „bez papira“. Svjedočimo raskošnim vjenčanjima i brzim rastavama, ali i kohabitaciji koje opstaju desetljećima. Reklo bi se, nema pravila. Prelaskom s industrijskog u informacijsko-tehnološko doba u kojem ima sve veći broj visokoobrazovanih ljudi, poduzetnika i poduzetnica, istodobno jača i individualizam. Takav suvremeni čovjek nerijetko je okrenut sebi, svojim potrebama i željama te težnjom za konstantnim napretkom bilo u karijeri, bilo u privatnom životu kao što je briga oko izgleda i zdravlja. Odlazak frizeru, na masažu, na nokte i trepavice, razne kozmetičke tretmane, plastične operacije, oblikovanje tijela, u teretanu, na putovanja (što posebice pridonosi reputaciji na društvenim mrežama) i slično, postavlja se pitanje kako čovjek uop...

Bojite li se umjetne inteligencije? Znanjem protiv straha

  Razvoj tehnologije kreće se eksponencijalno zbog čega određeni broj ljudi nije u stanju pratiti njezin napredak i inovacije. Sjetimo se samo najpoznatijeg mobitela na svijetu Nokije 3310 s crno-bijelim i malim ekranom, klasičnim tipkama i malim dimenzijama. Gledajući današnje pametne telefone nezamislivo je da je mobilna tehnologija toliko brzo i snažno uspjela evoluirati. Dok mlade generacije s veseljem očekuju svaki izlazak novog mobitela ili PC-a, starije generacije ostaju paralizirane budući da je tzv. baby-boom generacija najdrastičnije izložena prijelazu razdoblja, točnije iz industrijskog u informatičko i informacijsko doba. Već smo se navikli na plaćanje računa putem interneta, korištenje brojnih aplikacija na mobitelima, a polako se i navikavamo na hibridne i električne automobile koji mogu voziti potpuno sami bez kontrole vozača. Za takvu sofisticiranu razinu tehnološkog razvoja, između ostaloga, zaslužna je i umjetna inteligencija UI (artificial intelligence). S ovim p...