Mladi, jeste li financijski pismeni?

 Osim ekonomskih srednjih škola, teško da će ostali školarci naučiti neke osnove financijske pismenosti. Moram priznati da je naš školski sustav još uvijek kalibriran za produkciju poslušnih i dobrih radnika, ali ne i poduzetnika, izumitelja i inovatora. Da li vas je itko u školi naučio što je kredit, kamatna stopa ili kako podići novac na bankomatu? Ili kako platiti račune online ili razliku između namjenskog i nenamjenskog kredita? A koliko znate o osiguranju? Znate li da ne morate biti isključivo osiguranik HZZO-a, već i neke druge vrste zdravstvenog osiguranja? Zašto se očekuje da se takve stvari znaju i zašto se ne uče u školi ako su potrebne u svakodnevnom životu? Smatram da se mlade ne može kriviti ako nisu financijski pismeni. Jednostavno, ako vas baš nitko ne uputi na to, kako ćete to naučiti. Problem je što uopće nedostaje ideja ili svijest u glavama mladih da bi trebali biti financijski pismeni. Hrvatsko katoličko sveučilište iz Zagreba sprovelo je istraživanje 2018. godine o tome jesu li mladi danas dovoljno financijski pismeni.

Usudila bih se reći da je ova fokus grupa pokazala mindset ili način razmišljanja mladih.

Uzorak je obuhvatio oko 1700 studenata, a podaci su prikupljeni anketom i fokus grupama. Istraživanje se provodilo u sklopu projekta pod nazivom „Unapređenje financijske pismenosti mladih s ciljem optimizacije izloženosti rizicima i definiranja čimbenika koji utječu na razvijanje poduzetničke aktivnosti“. Uzorkom su obuhvaćeni studenti prirodnih, umjetničkih, društvenih i biotehničkih područja. Najveći postotak je obuhvatio studente Zagrebačkog sveučilišta, a ostalo su Sveučilišta iz Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra, Varaždina i Zagreba (HKS). Uzorkom je obuhvaćena 1131 osoba ženskog spola i 600 osoba muškog spola te je najveći broj studenata društvenog usmjerenja. Pri tome, velika većina ispitanih studenata bila je u vrijeme anketiranja na preddiplomskom studiju.

Na pitanje „Koji je vaš glavni izvor financiranja“ 60% ispitanika navodi da su to roditelji što se otprilike podjednako odnosi na oba spola. Samo 12% financira se samostalno. Oko 70% ispitanih studenata (od toga 80% studentica i 58% studenata) vrlo se rijetko ili nikada ne informiraju o financijskim temama. Što se tiče radnog iskustva, 16% ispitanika nije do sada radilo ni u kojem obliku. Na pitanje „S čime poistovjećujete riječ rizik“ 60% ispitanika poistovjećuje ga s nesigurnošću, a najveći dio odgovora dolazio je od ispitanika s diplomskih studija te onih starijih od 31 godine. Iduće pitanje po mojem mišljenju, nažalost, pokazuje koliko su mladi financijski nepismeni. Naime, na pitanje što bi učinili s 20 000 kn koje su iznenadno dobili, čak 68% njih uložili bi u banku na štedni račun pri čemu dominiraju studentice, 20% bi uložilo u obveznice koje su manje rizične, a samim time donose i manju zaradu, dok bi 12% uložilo u dionice s većim rizikom i većom zaradom. Zašto smatram da ovo pitanje pokazuje financijsku nepismenost mladih? Prvo, štednja u banci odavno više nije profitabilna zato što su kamate na štednju vrlo niske ili čak negativne. Ono što je ključ dobrog gospodarstva jest protok novca, a ne držanje novca u banci. Kada se novac „okreće“, okreće se i gospodarstvo. Drugo, oni koji bi novac ulagali u obveznice pretpostavljam da onda i znaju što one jesu, dok oni koji bi ulagali u dionice vjerojatno su skloni riziku (burza dionica je profinjena kladionica, da tako kažem). Žao mi je da u upitniku nisu ponuđeni odgovori poput: uložio/la bih u tečaj ili trening koji će me naučiti (marketinške, poslovne…) vještine, ili uložio/la bih u pokretanje svojeg obrta i sl. Tu bi se barem vidjela i određena sklonost ka poduzetništvu mladih. Bilo je još pitanja u upitniku, ali ovaj tekst bi bio predugačak da ih sve obuhvatim.

Fokus grupa, kojom je bilo obuhvaćeno 9 studentica i 12 studenata, bila je podijeljena u 2 grupe na temelju materijalnih primanja u obitelji. Prva grupa studenata ima visokoobrazovane roditelje stoga je i njihov naglasak na putu ka karijeri upravo na obrazovanju. Druga grupa nema visokoobrazovane roditelje, a na obrazovanje gledaju kao put pronalaska sigurnog i stabilnog posla. Prva grupa je pokazala da su teme poput financija i štednje rijetke u njihovoj obitelji, dok je suprotno istaknula druga grupa. Prva grupa gleda na poduzetništvo kao inspiraciju, a druga grupa kao nesigurnost. I posljednje, prva grupa ističe važnost samostalnog donošenja odluka na poslu i ugled, a druga grupa definira poslovni uspjeh kao financijsku sigurnost. Usudila bih se reći da je ova fokus grupa pokazala mindset ili način razmišljanja mladih. Zaključite sami koja grupa ima veće šanse za uspjeh u karijernom i financijskom smislu.