Korupcija-jeste li možda bili uključeni u korupciju, a da toga niste ni svjesni?

 Kada se spomene riječ korupcija, prvo pomislimo na političare i krađu novca poreznih obveznika ili različite malverzacije koje proizlaze iz javnih natječaja i gradnje kao što je sada pod istragom sljemenska žičara. No, znate li što je zapravo korupcija i koji njezini oblici postoje? Možda se iznenadite kada shvatite da postoji šansa da smo svi nekad bili uključeni u korupciju, a da toga nismo bili svjesni samo zato što nismo upoznati s pojmovima korupcije.

Hrvatska spada u visoko korumpirane zemlje EU-a, a u svijetu zauzima 60. mjesto od 180 zemalja.

Najprije ću definirati pojam korupcije budući da je to krovni pojam s univerzalnim i multidimenzionalnim značajkama. Korupcija tako pod "svojim krovom" drži patrimonijalizam, patronažu, zarobljavanje države i klijentelizam. Patrimonijalizam se specifično odnosi na afričke države i zapravo je sinonim za korupciju. Taj oblik korupcije se isto tako može pojaviti u novim državama. Patronaža se odnosi na državne institucije i njihovu kontrolu gdje se može uključiti bilo tko, a glavno pitanje se tiče toga hoće li netko raditi za nekoga. No, patronaža može imati legalni i nelegalni oblik. Korupcija koja je nama najpoznatija je ona koja se odnosi na javne odluke i novac s ciljem podmićivanja tvrtki i poduzetnika. Klijentelizam je ponajviše orijentiran na izbore i zadobivanje glasova stoga je usmjerena na glasače, a obećavaju se različiti resursi poput hrane, lijekova ili namještenih poslova. Zarobljavanje države ili "state capture" događa se kada netko tko ima moć u društvu pokušava utjecati na donošenje odluka u sudskoj, zakonodavnoj i izvršnoj vlasti kako bi se stekla određena korist. Primjerice, ovdje se ubraja i zaobilaženje zakona. Osim navedenih, nepotizam je također oblik korupcije, dolazi od latinske riječi "nepos" što znači nećak, a radi se o davanju određene pozicije članovima obitelji ili ljudima od povjerenja. Slični pojam je i kronizam u kojem je cilj dodijeliti posao izabranoj osobi, a bez potrebnih kvalifikacija ili održanog natječaja. Nažalost, kronizam se samoodržava jer je teško uvidjeti granicu između kronizma i umrežavanja.

Čitajući ove definicije možda se pitate kako se vi točno uklapate u korupciju budući da je naslov postavljen pitanjem. Naime, postoje još tri oblika korupcije kako bi se označila njezina težina. Crna korupcija je najteži oblik i to se događa, primjerice, ako prilikom neke javne nabave poput zrakoplova ministar primi 7% provizije. Siva korupcija bi značila da netko izvršava koruptivan čin, ali se brani time da to nije korupcija. I bijela korupcija u kojoj se nekad prepoznaju obični građani odnosi se na sitne znake pažnje i zahvalnosti kao što je poklanjanje bombonijere ili čak nova doktorima i medicinskim sestrama. Da to napravite u nekoj od zapadnih zemalja smatrali bi da ih pokušavate podmititi. Naravno da je bitna namjera iz koje se to radi, ali medicinski djelatnici su plaćeni za posao koji su izabrali baš kao i frizerka i druga zanimanja. Od kud poriv davanja poklona medicinskim djelatnicima u Hrvatskoj, ali i u bivšim zemljama Jugoslavije? Tu činjenicu možemo objasniti i time da je to ostalo dio tradicije kada su doktor, svećenik i učitelj bile tri najvažnije osobe u društvu i kada su ljudi u naturi nastojali platiti njihove usluge. Zasigurno ne morate osjećati grižnju savjesti ako ne poklonite kavu i čokoladu jer plaćate zdravstvo. Na kvalitetnu zdravstvenu uslugu imate pravo donijeli poklon ili ne.

Važno je naglasiti da se korupcija razlikuje od kulture do kulture, pa ono što se smatra koruptivnim na Zapadu, nije koruptivno u nekom drugom dijelu svijeta i obrnuto. Na primjer, parnice su nešto sasvim normalno u zapadnim zemljama, no u Japanu se nastoje suzdržati od bilo kakvog sukoba, pa i parničkog. Njihovi odnosi se uvelike temelje na povjerenju.

Ono što otežava iskorjenjivanje korupcije, koja se nikada zapravo ne može do kraja iskorijeniti, jest suradnja medija i političkog klijentelizma. To se najčešće događa kada se mediji politiziraju i kada se novinarstvo u toj zemlji nije razvijalo na autonoman način. Same posljedice korupcije koče ekonomski razvoj zemlje, povećava nejednakost u društvu, potiče sivu ekonomiju, povećava transakcijske troškove, narušava međunarodne odnose i sl. Nevladina organizacija Transparency International osnovana 1993. sa sjedištem u Berlinu bavi se mjerenjem korupcije i razvijanjem mehanizama za njezino smanjivanje. Prema istraživanju TI Hrvatska spada u prvih 5 zemalja EU-a s najvišom razinom korupcije, a ispred su Bugarska, Rumunjska, Grčka i Mađarska. Razina korupcije se mjeri dodjeljivanjem indeksa koji maksimalno iznosi 100 i označava zemlju bez korupcije. Danska sa svojih 88 bodova ispada najmanje korumpirana zemlja svijeta, a kada pogledate i popularizaciju njihova načina života kao što je "hygge", nije teško pogoditi da nisu skloni korupciji u mjeri kao ostale zemlje. Na svjetskoj razini od 180 zemalja Hrvatska je na 60-om mjestu. Osim Danske, u svijetu su najmanje korumpirane Novi Zeland, Singapur, Kanada, Nizozemska, Norveška, Švedska i Finska. Nabrojanim zemljama je zajedničko da su gospodarski vrlo razvijene što opravdava zaključak da korupcija negativno utječe na gospodarski razvoj. O korupciji i različitim primjerima pisat ću u narednim tekstova u kojima ću se više pozabaviti konkretnim primjerima. Moguće da će se na listi naći i neka poznata imena.